Zečini i mirisnice


PERŠIN DOMAČI LIŠĆAR (Petroselinum crispum L.)
Peršin domači listnik je jednogodišnji začin i jedan od najviše uporabljenih vrtnih začina. Ima tamno zelene glatke i aromatične liste. Za peršin bitna su vlažna tla. Možemo ga gojiti na vrtu, začinskim gredama, balkonima i u teglama na domaćim pragovima. Bogat je vir vitamina i mineralnih tvari.

KOVRČAVI PERŠIN AFRODITE (Petroselinum crispum L.)
Kovrčavi peršin je jednogodišnji začin, sa lijepima tamno zelenima kovrčavim listovima, koji služe kao dodatak jelima, uobičajeno pa ga upotrebljavaju samo za dekoraciju jela, jer je vrlo atraktivnog izgleda. Izraste 20-30 cm visoko. Za rast mu treba sunce.

MENTA / METVICA (Mentha piperita L.)
Metvica je višegodišnji začin, kojeg sadimo na sunčana mjesta i u tegle. Metvica se vrlo brzo razgrni. Uporabno lišće, sviježe ili sušeno, djeluje vrlo osvježavajuće. Lišće je lijepe zelene boje, duguljasto sa zubatim rubom.

TIMIJAN (Thymus vulgaris L.)
Timijan je višegodišnji pola grm, koji izraste od 15 do 30 cm visoko. Za njega su značajni sivo zeleni listovi i svijetlo ružičasti cvatovi. Aroma timijana je prodorna, istrajna i vrlo jaka. Biljka voli suho i sunčano tlo.

RUTA / RUTVICA (Ruta graveolens L.)
Ruta je do 60 cm visok prezimno tvrd zimzelen grm. Lišće je zaokruženo i malo, koje upotrebljavamo svježe ili sušene. Ruta u kasnom ljetu i procvate, njezini cvjetovi su nagrtani, zeleno žute boje. Stabljika nije zahtjevna za uzgoj, uspijeva na otvorenih sunčanih staništima, dobro podnosi i sjenu.

MAŽURAN (Origanum majorana L.)
Mažuran je jednogodišnji do višegodišnji začin, koji obožava sunce. Je klasičan kuhinjski začin. Upotrebljivo je lišće, koje različitim jelima dodajemo cijele ili sjeckane. Je nizak začin sa malenim, jajastim lišćem. Mažuran cvate u srpnju i kolovozu. Tada ga i beremo, jer je tada najviše aromatičan.

MRAVINAC / ORIGANO (Origanum vulgare L.)
Origano je zeljasta višegodišnja biljka, koje zraste od 20 do 50 cm u visinu. Sa cvjetovima crveno-ljubičaste boje mazi nas od lipnja do rujna. U ovom periodu beremo listove i cvjetove, jer tada sadrže najviše tvari. Listovi su tamnozeleni, jajoliki i pri vrhu zašiljeni.

PURPURNA EHINACIJA (Echinacea purpurea L.)
Purpurna ehinacija je ukrasna višegodišnja biljka i istovremeno ljekoviti začin sa krupnim purpurnim cvjetovima. Jedno od domaćih imena za njega je i imunal. Uporaban dio ehinacije su koren i cvatovi. Biljka, koja izraste i do 1m u visinu, nas ljetom iznenadi sa predivnim cvjetovima purpurne boje u obliku slamenjaka.

LJUPČAC (Levisticum officinale L.)
Ljupčac ili domače imenovan i magi. Je aromatična višegodišnja biljka, koja je na prvi pogled vrlo slična lišću celera. Listove ljupčaca beremo kroz cijelo ljeto, tamo do jeseni, kad zeleni dio biljke odumre. Ima piraste podijeljene blijedo zelene listove. Raste na djelomično sunčanim mjestima sa vlažnim tlom.

PJEGAVI BADELJ (Silybum marianum L.)
To je ljekovita biljka koja naraste od 70 do 150 cm u visinu. Ima uspravnu stabljiku koju krase cvjetovi purpurno-crvene boje. Stabljika je obložena bijelim pjegavim duguljastim listovima koji završavaju sa žuto obojenim bodljicama.

BOSILJAK (Ocimum basilicum L.)
Bosiljak jedan je između najviše omiljenih i najviše proširenih začina. Je jednogodišnja biljka, koju uzgajamo na vrtovima, gredama i u teglama na sunčanima pragovima prozora. Lišče bosiljaka upotrebljavamo svježe ili sušene za začinjanje salata, umaka, namaza ili čisto kao dekoraciju jelima.

PELIN (Artemisia absinthium L.)
Pelin je od 60 do 120 cm visoka trajnica, sa karakterističnim srebrno sivim pola grmom, aromatičnog mirisa i vrlo gorkog okusa. Lišće, peteljke i cvjetove sa ljekovitim učincima beremo od sredine ljeta, do rane jeseni. Cijela stabljika ima jak i karakterističan miris. Je vrlo raširena biljka, koja ne traži nikakve posebne njege.

ČUBAR (Satureja hortensis L.)
Čubar je gusta, jako razvijena, vrlo aromatična višegodišnja biljka. Po obliku je grmoliko razgranjena. Ima jak, prijatan miris, veliko arome i okusa. Sa njim nemamo puno rada, jer uspijeva i bez dodatnog zalijevanja.

VLASAC (Allium schoenophrasum L.)
Vlasac je višegodišnja biljka, koju sadimo u vrtove, tegle i grede sa začinima. Upotrebljivi su vlasasti, šuplji, tamnozeleni listovi, koje nasjeckane dodamo različitim jelima po našem izboru. Duguljasti listovi upotrebljivi su i za dekoraciju različitih jela.

MATIČNJAK (Melissa officinalis L.)
Matičnjak je ljekovita biljka i začin. Je višegodišnja biljka, koje upotrebljivi su listovi, koje beremo pred cvjetanjem. Koristimo svježe ili sušene listove. Grm matičnjaka raste do 80 cm u visinu. Prepoznamo ga po malenim bijelim cvjetovima i zubatim listovima jajastog oblika. Raste na suhom tlu i sunčanoj legi.

SLATKI PELIN (Artemisia Annua L.)
Slatki pelin je u obliku malog grma, koji raste u Aziji. Spada v isti rod kao pelin i tarkanj. Je bilje, koja nije gorko kao pelin, a je pelinu vrlo sličan. Odvisno od uvjeta rasta, može narasti i do 1,5 m visoko. Upotrebljavamo ga za čaj (cvjetove) ili pripremu eteričnog ulja.

ANIS (Pimpinella anisum L.)
Anis je jednogodišnja biljka, koja naraste do pola metara visoko. Na vrhu stabla napravi bijele cvatove, na kojima razvije sjemenke. Je svestrano upotrebljiv – od korijena do listova, kulinarski pa upotrebljavaju cijela ili mljevena sjemena.

ARTIČOKA (Cynara cardunculus L.)
Artičoka je dijetna biljka, jer ima vrlo malo šećera, a u isto vrijeme je bogata sa vitaminima i mineralima. Listovi artičoke su svjetlo zelene boje. Cvate od početka travnja do kraja kolovoza, a trgamo je u lipnju i srpnju, kad sazre cvjetne glave. Izraste od 0,8 do 2m u visinu.

ADULJA (Salvia officinalis L.)
Je iznimno aromatičan grmoliki začin. Ima svjetlo lila cvatove, drveno stablo i sivkaste listove. U visino izraste do 40 cm. Najviše voli sunčano legu i laka, suha i dobro drenirana tla. Osjetljiv je na vjetar i mraz.

STEVIA (Stevia rebaudiana L.)
Stevia je bilje, koje nam služi kao sladilo i nadomjestak šećera, kojeg dobijemo iz listova sadnice stevie. Sadike stevie sadimo u humusnu zemlju, bogato sa hranljivim tvarima. Voli mjesta, gdje ima više vlage. Je toplinski osjetljiva, zato je bolje da je sadimo u teglice, jer je možemo premjestiti i tako zaštiti pred mrazom.