Kelj je jednogodišnje povrće iz skupine krstašica. Raste u različitima varijacijama, zavisi od tipa i sorte kelja. Kelj uračunavamo kao jednu od najstarijih ljekovitih biljka, jer je vrlo dragocjen, zbog visokog sadržaja vitamina C. Biljke imaju iznimno dobro razvijenu toleranciju na niske temperature.
Glavati kelj napravi glavu slično kupusu, samo što ima smežurano lišće. Najviše ga sadimo za proizvodnju u kasnom ljetu, jeseni i zimi. Jer ima iznimno dobro razvijenu toleranciju na niske temperature, možemo ga u miloj zimi, pustiti na otvorenom. Jedno od iznimno zdravih povrća.
Kelj pupčar koristi prepoznajemo pa malim glavicama, koje rastu na stablu. Zbog vrlo dobre otpornosti na smrzavanje vrijeme berbe kelja pupčara znatno je dulje od zelja i produljuje se duboko u kasnu jesen. Na vrhu stabljike kelj pupčar ima slobodne zelene listove. Za prehranu služe samo male svijetlozelene okrugle glavice, promjera otprilike od 2 do 4 cm, koje rastu uzduž stabljike. U visino izraste od 60 do 180 cm.
Lisnati kelj se iz porodice kupusnjača, razlikuju po tome, da ne formira glavu već rastu pojedinačno na visokom stablu, visine od 0,5 do 1m.
Lisnati kelj je kod nas posebno interesantan kao zimsko povrće. Berba zimi moguća je čak i kad većina ostalih kultura strada uslijed niskih temperatura.